Ukratko o prošlosti  Općine

Gradačac je stari bosanski grad, nastao u 12 vijeku. Od prve polovine 15. do druge polovine 18. vijeka je pod vlašću Turaka, a zatim pod vlašću Austrougarske. U svim ovim fazama Gradačac je imao značajno mjesto kao pogranični grad i tako se razvijao o čemu svjedoči i njegovo kulturno-istorijsko naslijeđe. Simbol grada je Kula Husein - kapetana Gradaščevića koju krasi izuzetna ljepota i prepoznatljiva bosanska arhitekture.

Geografski položaj 

Općina se, geografski posmatrano, nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u dijelu koji je administrativnom podjelom države nazvan Federacija BiH. Općina Gradačac pripada Tuzlanskom kantonu, koji se još označava i kao kanton broj 3. Općina Grdačac zahvata južni i nešto jugoistočnog dijela srednje Posavine koja se proteže na dio sjeverne Bosne i padinski dio planina Majevice i Trebave i zauzima prostor od 218 km². Visinski odnosi nisu izraženi i kreću se od 100 – 600 m nadmorske visine. Gradačac se nalazi na 129m nadmorske visine.

Prije rata površina općine iznosila je 420 km². Dejtonskim sporazumom oko 50% teritorije dodijeljen je Republici Srpskoj (općina Pelagićevo, Modriča). Lokacija općine je geografski povezana ne samo sa općinama Federacije i Republike Srpske, Brčko Distrikta, već i sa Republikom Hrvatskom, a preko nje i svim djelovima centralne i istočne Evrope. Saobraćajnu vezu sa navedenim područjima općina uglavnom ostvaruje kopnenim putem. Na lokalitetu Ormanice koji se nalazi na 14 km udaljenosti od centra općine, ulazi se u kontaktnu zonu puteva Tuzla-Županja i puta za Gračanicu, koja je od Gradačca udaljena 36 km. Asfaltnim putem ostvaruje se veza sa magistralnom saobraćajnicom Beograd - Zagreb. U Gradačac je takođe moguće doći asfaltnim putevima iz četiri pravca: Modriče, Bosanskog Šamca, Orašja i Ormanice. Udaljenost od Tuzla je 60 km, Sarajeva 180 km i Zagreba 341 km. 

Infrastruktura 

Saobraćajna infrastruktura (putevi)
Gradačac je u toku rata pretrpio velike štete u oblasti saobraćajne infrastrukture. No, pored ove činjenice, gotovo sve lokalne saobraćajnice su asfaltirane te je izvršena rekonstrukcija dijela magistralng i regionalnog puta. Lokalna mreža puteva, trenutno, uglavnom, obezbjeđuje dobru i nesmetanu komunikaciju centra sa svim dijelovima općine kao i naselja međusobno. Obnovljena je putna signalizacija u centru grada a obezbjeđeno je i redovno održavanje puteva u mjesnim zajednicama posipnim materijalom.

Generalno stanje puteva je zadovoljavajuće a pokrivenost asfaltnim zastorom kod magistralnih puteva je 100%, regionalnih 100% a kod lokalnih oko 80%. O stanju puteva brinu se kantonalna direkcija za regionalne puteve, Tuzla i Kantonalna direkcija za magistralne puteve Tuzla. Održavanje lokalnih puteva u nadležnosti je Općine Gradačac.

Putevi:

1. Magistralni put:
- M14 Modriča-Gradačac-Pelagićevo

2. Regionalni putevi:
- Crkvina-Gradačac-Ormanica
- Gradačac-Tramošnica-Orašje
- Srnice Donje-Doborovci-Gračanica

3. Lokalni putevi:
- Put Donji Lukavac-Kerep-Gornja Zelinja
- Put Kerep-Gornja Međiđa
- Put Kerep-Donje Srnice-Špionica koji presijeca regionalni put Gračanica-Srnice-Brčko
- Put Vučkovci Donji-Vučkovci Gornji
- Put Donji Hrgovi-Avramovina
- Put koji se odvaja od željezničke pruge u ulici Pere Bosića preko Požarika za Donje Ledenice
- Put Lahve-Vida-Donje Krečane-Rajska-Jasenica
- Put Vida-Novalići-Gornje Krečane
- Put Svirac-Zmajevac-Lukavac Gornji
- Put Vida-Gornji Lukavac koji se odvaja od Hasanbašića sa puta
- Vida-Jasenica
- Put Alibašići od Mjesnog ureda u Mionici - Kamberi - Porebrice
- Put Srnice-Gornje-Biberovo Polje-Džakule
- Put Sibovac-Omeragići
- Put Mahmut Mahala-Avramovina
- Put Mahmut Mahala-Brdo

Udaljenost od Tuzlanskog aerodroma je oko 80 km. Ovaj objekat s obzirom na udaljenost može biti od važnosti za razvoj općine Gradačac. Aerodrom je smješten 8 km jugoistočno od Tuzle i 5 km istočno od Živinica i do njega je iz pravca Gradačca moguće doći regionalnim putem Orašje - Tuzla - Sarajevo. Aerodrom ima 3 poletno - sletne staze od kojih je samo jedna pokrivena navigacionim uređajima. U krug aerodroma ulazi i željeznička pruga sa jednim kolosjekom, koja se trenutno ne koristi. Prilazna ravan aerodroma je 1:50 što znači veoma blag prilaz iz zraka, odnosno ne postoje prirodne i vještačke zapreke za slijetanje. Aerodrom radi za prevoz putnika i cargo. Trenutno mjesečno preveze oko 1.500 ljudi. Sedmično se obavljaju tri leta.

Komunalna infrastruktura (voda, el. energija)

Vodosnadbijevanjeenergetika, kanalizacija, javni saobraćaj i održavanje čistoće predstavlja najviši prioritet s obzirom da se njima stvaraju uslovi za život i nesmetano funkcionisanje općine. U oblasti energetike i vodosnadbijevanja već su učinjeni određeni napori da se stanje u odnosu na ratni period normalizuje i obezbjedi stalno napajanje strujom i vodom.
Napajanje električnom energijom vrši se iz elektro-energetskog sistema Federacije. Općina se električnom energijom snadbijeva iz termoelektrane Tuzla i isporuka je uredna. Snadbijevanje grada i šire okoline pitkom vodom pokriva oko 30.000 stanovnika, što čini preko dvije trećine ukupnog broja stanovnika općine. Područje grada i šire okoline snadbijeva se pitkom vodom sa izvorišta Okanovići čiji je kapacitet 120 l/s, i dijelom iz mjesnih vodovoda. Ostali dio općine će se vrlo brzo priključiti na izvorište «Domažići« čiji je kapacitet 110-115 l/s, time će bilo riješeno snadbijevanje pitkom vodom čitave općine za duži period, imajući u vidu i lokalne vodovode u Mionici, Vučkovci i dr. Na pojedinim dijelovima općine, postoje problemi u snadbijevanju pitkom vodom zbog starosti /dotrajalosti vodovodnog sistema (MZ Srnice Donje, MZ Vučkovci, MZ Srnice Gornje, MZ Mahmut Mahala, MZ Liporašća Donja, MZ Krčevina). Općina planira da u narednom periodu izvrši rekonstrukciju sekundarne mreže.

Kanalizacija

Gradačac je među rijetkim gradovima koji ima sistem i glavni cjevovod za prihvat i prečišćavanje otpadnih voda. U toku je konačna realizacija projekta o priključenju na kanalizacioni sistem područja koja nisu do sada bila priključena na kanalizacioni sistem - Požarike i Vida što je vrlo važno sa aspekta zaštite jezera. Gradska deponija je sanirana, ali ona ne predstavlja dugoročno i trajno rješenje. Brigu o komunalnoj čistoći vodi DD ''Komunalac".

Telekomunikacije

Na području općine djeluje jedno javno preduzeće (JP PTT saobraćaja BiH Pošta Gradačac) koje ima nadležnost za postavljanje i održavanje telekomunikacijskih uređaja veza. PTT saobraćaj odvija se bez većih problema kako u pogledu telefonskog saobraćaja tako i po pitanju prijema i distribucije pošte i paketa. Područje općine pokriveno je mrežom mobilne telefonije i Internet je u funkciji.

Lokacije za investiranje 

Postoji Prostorni plan, Urbanistički plan grada do 2020.godine. U toku je izrada Regulacionog plana Centar, Jezera Hazna i Vidara i sportsko rek. Centra Banja Ilidža. Regulacione planove radi Urbanistički zavod Zenica. Očekuje se da će Regulacioni planovi koji su u izradi detaljnjije tretirati razvoj poduzetništva. Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, Gradačac je brojao  56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja:

Avramovina, Biberovo Polje, Blaževac, Donja Međiđa, Donja Tramošnica, Donje Krečane, Donje Ledenice, Donji Lukavac, Donji Skugrić, Gornja Međiđa, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Gornji Lukavac, Gradačac, Hrgovi Donji, Jasenica, Jelovče Selo, Kerep, Krčevljani, Mionica, Novalići, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Porebrice, Rajska, Samarevac, Sibovac, Srnice Donje, Srnice Gornje, Tolisa, Turić, Vida, Vučkovci, Zelinja Donja, Zelinja Gornja i Zelinja Srednja.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gradačac ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Blaževac, Krčevljani, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Samarevac, Tolisa i Zelinja Gornja, te dijelovi naseljenih mjesta: Donja Tramošnica, Donje Ledenice, Donji Skugrić, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Jasenica, Porebrice, Rajska, Sibovac i Turić. Od ovog područja formirana je općina Pelagićevo.

U općini Gradačac su ostala naselja:

Avramovina, Biberovo Polje, Donja Međiđa, Donja Tramošnica (dio), Donje Krečane, Donje Ledenice (dio), Donji Lukavac, Donji Skugrić (dio), Gornja Međiđa, Gornja Tramošnica (dio), Gornje Krečane (dio), Gornje Ledenice (dio), Gornji Lukavac, Gradačac, Hrgovi Donji, Jasenica (dio), Jelovče Selo, Kerep, Mionica, Novalići, Porebrice (dio), Rajska (dio), Sibovac (dio), Srnice Donje, Srnice Gornje, Turić (dio), Vida, Vučkovci, Zelinja Donja i Zelinja Srednja.

 - Nacionalni sastav stanovništva - općina Gradačac, po popisu iz  1991. broji  ukupno: 56.581

    * Muslimani - 33.856 (59,83%)

    * Srbi - 11.221 (19,83%)

    * Hrvati - 8.613 (15,22%)

    * Jugoslaveni - 1.436 (2,53%)

    * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.455 (2,59%)

Školstvo

U općini postoje dvije srednje škole te sedam osnovnih škola u čijem sklopu je 14 područnih osnovnih škola.

Političke stranke

Gradačac je organizovan kao općina kojom rukovodi načelnik i općinsko Vijeće u kojem djeluje nekoliko stranaka: SDA, SDP, Klub nezavisnih vijećnika GM4,  Stranka za BiH, ASDA, Stranka radom za boljitak, te predstavnik nacionalne manjine.

nerda.ba

wikipedija.org